Studijski Monitori

Sigurno ste puno puta čuli kako ljudi nešto što izgleda kao zvučnik zovu ‘’monitorom’’. Razlog zašto dobivaju to ime je taj jer preko njih radimo ‘’monitoring’’, ako ćemo doslovno prevesti – nadziremo ono što čujemo, s visokom razinom preciznosti.

Preciznost u ovom kontekstu znači da studijski monitori kao takvi, ne bi trebali ništa dodavati ni oduzimati, u smislu reprezentacije frekvencija onoga što slušamo.

Zvučnike koje kupujete za raznorazne upotrebe: vrlo popularni bluetooth zvučnici, zvučnici za vaš auto ili nekakva klasična linija preko koje slušate glazbu – ogromna većina, ako ne i svi, nekako rade korekciju zvuka koji slušate. Zašto? Pa često da vam glazba zvuči, a ovo će biti najgori termin koji ćemo korisititi – ‘’bolje’’. Kako bolje? Pa tako što takav tip zvučnika, za ležerno slušanje glazbe, često dolazi sa raznoraznim bass boosterima ili kontroloma koje exciteaju visoke frekvencije.

Ljudi su blesavi zapravo – ako postoje dva ista zvuka, ljudi će uvijek reći da je onaj glasniji bolji, čak i ako je razlika minimalna, između 0.5 i 1 dB-a. Tako da glazba koju slušate preko studijskih monitora zvuči onako kako su je glazbenici u studiju snimali, kasnije neki miksali, pa napravili mastering. Najkraće rečeno, studijski monitori ne mijenjaju frekvencije koje čujete i zato za njih kažemo da imaju ‘’flat response’’. Flat bi značilo da nigdje ne rade ni boost ni cut. 

Naravno, u stvarnoj aplikaciji, gotovo je nemoguće imati savršene uvjete u kojima ćemo slušati zvuk. I studijski monitori su na kraju, samo malo drugačiji tip zvučnika, ali svejedno ih koristimo unutar nekakvog prostora koji ima svoje posebitosti. Svaka soba će zvučati drugačije.

Ono što zapravo želim reći s ovime je da, na kraju dana, trebate znati svoju opremu u svome studiju. Izolacija pomaže da eliminirate neke od problema koji se događaju s refleksijama, zato sam ja oko sebe postavio ove panele, bass trapove i apsorbere. 

Sad, zašto su ti studijski monitori, pa i dobre slušalice preko kojih prvo slušamo ono što snimamo, pa kasnije preslušavamo to isto, toliko bitni? Zato jer, ako vaši zvučnici ne lažu, a neće lagati tek onda kada se dobro upoznate s njima, onda će ono što na kraju napravite s tome pjesmom, zvučati dobro bez obzira na sistemu na kojem će ljudi to kasnije preslušavati.

Imajte na umu, slušati glazbu preko malih slušalica koje ste dobili s mobitelom ili preko studijskih closed back slušalica ili preko zvučnika od laptopa – to su sve totalno drugačija iskustva zato jer ono što nam daje zvuk varira u veličini i kvaliteti zvučnika.

Ukratko, studijske monitore koristimo zato da bi mogli imati iskrenu reprezentaciju kako naša glazba zvuči i da bi to na kraju dobro zvučalo drugim ljudima koji nemaju isti set zvučnika kao i vi.

Neću ulaziti u više detalja, ali pazite na par stvari kod kupovine. Prvo, bilo bi dobro da kupite aktivne studijske monitore, jer vam ne treba nikakvo dodatno pojačalo za njih i možete ih koristiti direktno s praktički bilo kojom zvučnom karticom koju danas kupite.

Drugo, veće nije uvijek bolje. Što je veći onaj donji dio monitora, a veličina se izražava u inčima, to će taj monitor biti sposobniji reprezentirati duboke frekvencije.

Zašto je vama ovo možda bitno? Pa zato jer ćete se naći u situaciji u kojoj imate nešto više u mixu od jedne gitare; bass i bubnjevi imaju hrpu dubokih frekvencija koje bi nekako trebali moći čuti. Međutim, ako ste u premalenoj prostoriji, uzeti prevelike zvučnike je zapravo totalno kontraproduktivno.

Razmišljajte da uzmete nešto veće od 5’’ samo ako imate jako veliku prostoriju u kojoj ih koristite i ako ste spremni razmisliti o akustičkom tretmanu tog istog prostora.

Presonus Eris E3.5 – 100 EUR (80 – 20,000 Hz)

Tannoy Reveal 502 – 200 EUR (49 – 45,000 Hz)

JBL 305P MKII – 240 EUR (49 – 20,000 Hz)

Yamaha HS 5 W – 300 EUR (54 – 30,000 Hz)

–Ivan