Imena žica

  • 1-e (najtanja)
  • 2-b (ili h, ovisno o kulturnom kontekstu, ”američki” ili ”germanski”)
  • 3-g
  • 4-d
  • 5-a
  • 6-E (najdeblja)

Akordi i skale

Popularni ”školski” naziv za akorde je ”suzvuci”. Najlakše rečeno, radi se o ”grupi” tonova. Najprepoznatljiviji su kada su u grupi od tri tona, do čega ćemo doći kasnije. Ne možemo shvatiti logiku akorda prije nego što shvatimo logiku skale.

Skala je raspon od 8 tonova (pri čemu je onaj osmi oktava prvog tona. Dakle, radi se o tonu koji je isti, ali je za oktavu (8 tonova) ”viši” u tonalitetu). Skale mogu biti ”dijatonske” i ”kromatske”. Dijatonske su one na koje možemo primijeniti pravila harmonizacije, a kromatske su one koje, banaliziram, redaju tonove jedan za drugim.

Princip je dosta jednostavan za shvatiti jer imamo samo 12 tonova na raspolaganju. Evo njihovog kromatskog rasporeda:

C, C#, D#, E, F, F#, G, G#, A, A#, B, B#, C (”zadnji” C je oktava ”prvog” C)

Evo jednog primjera dijatoničkog rasporeda tonova, u ovom slučaju C dur skale:

C, D, E, F, G, A, B, C

U prijevodu, to je ono ”DO, RE, MI, FA, SO, LA, TI, DO” koje smo čuli toliko puta u životu. Kao što se da primjetiti, ”fali” puno tonova od svih koji su nam dani na raspolaganje.

Fale zato jer su iskorišteni samo određeni intervali (razmaci između dva određena tona, npr. interval između tona C i D u C dur skali je sekunda, između C i E je terca, između C i F je kvarta, između C i G je kvinta, između C i A je seksta, između C i B je septima, a C i C čine oktavu). Kao što vidimo, intervali su direktno vezani uz udaljenost od tonaliteta.

Tonalitet možemo shvatiti kao harmonijski okvir pjesme. To je najčešće nešto što percipiramo kao ”prirodno”, kao referentnu točku kojoj se svaka melodija ”vraća”. Najlakše ćemo ovo shvatiti ako odsviramo, npr. svih 7 tonova C dur skale i tu stajemo.

Našem uhu (i umu) će onda faliti rezolucija, ”povratak” u tonalitet (C dur). To nije pravilo kojeg se ”glazbeno” moramo držati, dapače, poželjno je što više eksperimentirati sa zadanim tonovima, skale shvatiti samo kao okvire koji se UVIJEK mogu probiti (kasnije o tome na primjeru blues skala).

Kako se ”rade” akordi – harmonizacija durske skale

Idemo prvo svakom tonu C dur skale pridružiti jedan broj:

C=1, D=2, E=3, F=4, G=5, A=6, B=7

Svaka nota je potencijalni akord, odnosno ”nosit” će ime akorda koje dobijemo tako što harmoniziramo skalu. Princip je, opet, izrazito jednostavan za shvatiti. Kao i ”vrste” akorda koje se dobivaju harmonizacijom.

Svi akordi koji se dobivaju, dobiveni su primjenom istog pravila. Uzimamo prvi ton, njegovu tercu (3 tona dalje) i njegovu kvintu (5 tonova dalje).

Ako to napravimo sa prvim tonom, C, uzimamo tonove C (prima), ton E (terca)  i ton G (kvinta). 

Dakle, imamo 3 tona: C, E, i G. Taj prvi AKORD se naziva C dur (engl. C major). 

Princip nastavljamo dalje, ali krećemo od tona D, te dobivamo: D, F i A. Tako smo dobili D mol (engl. D minor). 

Idući je ton E, iz njega izvučemo: E, G i B i dobijemo E mol

Dalje, ton F, dobijemo: F, A i C, što čini F dur

Sljedeći je ton G: G, B i D, dobivamo G dur

Pretposljednji je ton A: A, C i E, što tvori A mol

I zadnji je ton B: B, D i F, iz kojih dobivamo B diminshed (najčešći prijevod na hrvatskom je ”umanjeni”, ali nema previše semantičkog smisla. B diminished, nije ni za što umanjen, već je ”okrnjen”.

Formula za konstrukciju akorda uvijek ista: 1-3-5, tj. uzimamo prvi, treći i peti ton u određenom momentu. U prijevodu, a ovo je najbitnije do sada, svaki akord je sačinjen od korijena (root, na hrvatskom je to najčešće ”prima”), terce (third) i kvinte (fifth).

Dakle, u C duru:

(1)C=root, (3)E=third, (5)G=fifth

Ono što je tu još bitno za istaknuti je poredak akorda koji se dobivaju harmonizacijom durske skale. Redoslijed vrijedi za BILO KOJU dursku skalu. Dakle, poredak je:

DUR-MOL-MOL-DUR-DUR-MOL-DIMINSHED

Ovo je nešto što je esencijalno. Pogotovo kada idete sami skidati stvari ”po sluhu”. Velika većina pjesama koje ste ikad u životu čula počinje upravo iz tonaliteta, iz prvog akorda skale unutar koje se nalazi (engl. I-chord ili ”one-chord”).

Onda kad odredimo tonalitet, a kažem vam, to je najčešće prvi akord kojeg čujemo, znamo koji se akordi mogu pojavljivati unutar određene pjesme. Ako pjesma ”ostaje u tonalitetu” onda koristimo samo akorde koji su dani na raspolaganje harmonizacijom.

Ako znamo da je tonalitet neke pjesme C dur, akordi koje imamo na raspolaganju su , relativno govoreći, limitirani: D mol, E mol, F dur, G dur, A mol i B diminshed (isto tako, u bendovima istog tipa ”diminished tip” akorda se jako rijetko koristi, poglavito zato jer ne zvuči kao nešto ”standardno melodično”, vrlo rijetko u raznim ”pop” žanrovima).

Sve spomenuto također ne moramo gledati kao pravilo, postoji puno pjesama i bendova koji iste granice i probijaju.

Harmonizacija molske skale

Princip je identičan harmonizaciji durske skale, ali je poredak akorda (a samim time i intervala) drugačiji.

Uzmimo E mol skalu:

E, F#, G, A, B, C, D, E

Ako je harmoniziramo po istom ”1-3-5” (root-third-fifth) principu, dobivamo akorde:

E mol – F# diminished – G dur – A mol – B mol – C dur – D dur

Odnosno, redoslijed akorda koji dobivamo harmonizacijom molske skale je:

MOL-DIMINSHED-DUR-MOL-MOL-DUR-DUR

Da se vratimo samo kratko na intervale. Najlakše ih je objasniti kao razmak između dva tona, odnosno kao ”harmonijsku udaljenost od tonaliteta”. Uzmimo opet istu skalu – C dur skalu: C, D, E, F, G, A, B, C. 

  • Interval između dva ista C, iako ne postoji, ima svoje ime i mjesto u teoriji, i zove se prima.
  • Interval između C i D je interval od dva tona, pa se zove sekunda.
  • Između C i E je udaljenost tri tona, dakle, interval se naziva terca.
  • Između C i F imamo četiri tona razmaka, te se to zove kvarta.
  • Između C i G je pet tonova, pa se to zove kvinta.
  • Interval između C i A se naziva seksta,
  • Između C i B je septima.
  • I zadnje, razmak između C i C se naziva oktavom, osam tonova udaljeni.

I onda, ako se vratimo opet na C dur skalu, vidimo kakav je raspored tonova, odnosno kakvi su intervali:

Whole(step)-whole-half(step)-whole-whole-whole-half step

Takav je raspored tonova u svakoj durskoj skali. 

Raspored je, normalno, drugačiji za molske skale. Pogledajmo opet E mol skalu: E, F#, G, A, B, C, D, E.

Stepeni se redaju ovako:

Whole-half-whole-whole-half-whole-whole.

-Ivan